Zbog klime će se morati mijenjati osnovne agrotehničke prakse
U kongresnoj dvorani hotela Trakošćan u četvrtak, 29. svibnja, održana je završna konferencija europskog projekta – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, na kojoj su predstavljeni glavni rezultati projekta, primjeri dobre prakse te preporuke za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama u ovom dijelu Hrvatske.
Projekt je rezultat suradnje triju lokalnih akcijskih grupa – LAG-a Sjeverozapad, koji je vodeći partner u ovom EU projektu, te LAG-a Izvor i LAG-a Prigorje-Zagorje.
Na konferenciji je o projektu uvodno govorio mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad, koji je tom prigodom istaknuo kako je ovaj projekt triju lokalnih akcijskih grupa prvi takav projekt proveden na mikro razini u Republici Hrvatskoj, a aktivnosti Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad predstavio je Mario Željezić, voditelj ovog, jednog od najuspješnijih LAG-ova u Republici Hrvatskoj.
-Vjerujem da će naši poljoprivrednici primjenjivati preporuke iz ove studije, kako bi se uspješnije nosili s posljedicama klimatskih promjena, te da će ove tri lokalne akcijske grupe nastaviti suradnju na novom projektu koji će biti posvećen uspješnoj prilagodbi našeg poljoprivrednog sektora klimatskim promjenama – istaknula je na konferenciji Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe Prigorje – Zagorje.
Zbog promjene klime neke će tradicionalne kulture nestati
Na završnoj konferenciji projekta Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske predavanje o klimatskim promjenama u Hrvatskoj održao je dr. sc. Mislav Anić, voditelj Službe za agrometeorologiju pri Državnom hidrometeorološkom zavodu.
-Podaci prikupljeni u posljednjih trideset godina pokazuju na rast temperature zraka, ali i tla. Bilježimo sve raniji početak vegetacijskog razdoblja, što za posljedicu ima i veću vjerojatnost za pojavu mraza. Podaci pokazuju da smo suočeni i sa sve intenzivnijim i dugotrajnijim sušnim razdobljima, ali i s pojavom oluja s obilnim padalinama u kratkom razdoblju. Projekcije ukazuju na nastavak ovih trendova i u budućnosti, što će otežati poljoprivrednu proizvodnju. Zbog promjene klime neke tradicionalne kulture više neće biti moguće uzgajati pa ćemo ih morati zamijeniti novim kulturama koje će biti otpornije na promjenu klime – istaknuo je na konferenciji Mislav Anić.
Na konferenciji, na kojoj su bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Varaždinske županije, Savjetodavne službe te drugi dionici ruralnog razvoja, o rezultatima studije utjecaja klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo u našoj regiji govorili su njeni autori.
Analizirali smo kretanje temperature, oborine i vjetra na području sjeverne Hrvatske, a i ovo je istraživanje pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature, kako srednje i dnevne, tako i minimalne i maksimalne temperature. Posebno je zanimljivo da upravo maksimalna temperatura ima veću stopu rasta, koja iznosi oko 1,5 stupanj Celzijusa. U analiziranom razdoblju od trideset godina zabilježeno je i više vrućih razdoblja, pa je i broj vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva, porastao sa 17 na 32 dana. Klima se je nedvojbeno promijenila a i dalje se mijenja, jer se linearni trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije, prve koja je bila fokusirana baš na ovaj dio Hrvatske, meteorolog Goran Gašparac.
Zbog klimatskih promjena poljoprivredni proizvođači će morati optimizirati rokove sjetve i žetve, a morat će sijati nove sorte koje će biti bolje prilagođene klimatskim promjenama.
-Dva su smjera djelovanja u suočavanju s klimatskim promjenama. Jedan je ublažavanje njihovog utjecaja i prilagodba novonastalim uvjetima. Kratkoročno, mjere ublažavanja predstavljaju način da se kroz ciljane intervencije i ulaganja smanje rizici povezani s klimatskim promjenama. Ove mjere mogu uključiti bolje upravljanje resursima i razvoj otpornijih sustava. Međutim, dugoročno, prilagodba postaje neizbježan smjer, kojim se društvo i ekosustavi nastoje prilagoditi promijenjenim klimatskim uvjetima. Prilagodba uključuje strategije koje omogućuju ublažavanje posljedica na način da se rizici minimiziraju ili čak preokrenu u potencijalne koristi, kroz inovativne tehnologije, promjene u poljoprivredi i infrastrukturna rješenja. Prilagodba poljoprivrede na klimatske promjene zahtijeva promjene u osnovnim agrotehničkim praksama, uključujući prilagodbu u obradi tla, odabiru sorti, vremenu sjetve i berbe te metodama zaštite usjeva od novih klimatskih prijetnji. Jedan od važnih aspekata ove prilagodbe su i financijski poticaji koji omogućuju poljoprivrednicima implementaciju modernih tehnologija i inovativnih sustava zaštite – naglasila je na konferenciji Bojana Borić.
Ovaj projekt, vrijedan 136 tisuća i 200 eura, financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).
